Općina Farkaševac nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada jugozapadnom dijelu Panonske megaregije. Kao sastavni dio Zagrebačke županije Općina Farkaševac ulazi u područje šireg zagrebačkog prostora.
Prostor koji danas obuhvaća Općina Farkaševac bio je u sastavu nekadašnje općine Vrbovec do 1993. godine, kada je prilikom promjene teritorijalno-političkog ustrojstva Republike Hrvatske izdvojena kao samostalna jedinica lokalne samouprave.
Područje Općine Farkaševac na zapadu graniči sa općinama Gradec i Dubrava. Sjeverna granica općine ujedno je i granica Zagrebačke županije sa Koprivničko-križevačkom županijom, odnosno Općinom Sveti Ivan Žabno. Najveći dio općinske granice predstavlja granica sa Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Tako se na istoku pruža granica sa gradom Bjelovarom, dok južni dio općine graniči sa gradom Čazmom.
Za Zagrebačku županiju karakteristična je intenzivna međuovisnost ukupnog prostornog i gospodarskog razvitka sa Gradom Zagrebom. Međutim, koliko god je Zagreb pozitivno djelovao na razvoj Zagrebačke županije, toliko je i iscrpljivao rubna i seoska područja poput Općine Farkaševac, stvarajući određenu neravnotežu u razvoju županije. Formiranjem nove općine naselje Farkaševac postaje administrativno središte za jedanaest naselja općine te se u novom kontekstu otvara potreba za osiguravanjem površina za smještaj gospodarskih djelatnosti koje će omogućiti zapošljavanje domicilnog stanovništva te spriječiti daljnju depopulaciju ovog prostora.
Općina Farkaševac je, kao sastavni dio Zagrebačke županije, ujedno i dio prostora unutar kojeg se nalazi značajno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, zbog svojeg perifernog smještaja i slabije povezanosti sa ostalim dijelovima županije,nije bila u mogućnosti koristiti sve prednosti koje donosi povoljan prometni položaj županije. Izvedbom priključka u Farkaševcu na planiranoj auto-cesti Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica bitno će se popraviti prometne prilike na području općine i povezanost sa središtem županije, što će otvoriti potpuno nove razvojne mogućnosti. Bolja povezanost sa ostalim dijelovima županije i Zagrebom, kao i unaprijeđenje u komunalnom opremanju naselja, povećat će i kvalitetu življenja u općini te podići interes za doseljavanjem novog stanovništva i povratkom ranije iseljenog. Ovaj prometni pravac je prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske svrstan u prvu skupinu prioriteta, odnosno među državne ceste koje omogućuju temeljnu povezanost glavnih žarišta razvitka.
Na području Općine Farkaševac, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 1913 stanovnika u 552 kućanstva.
Na području općine nalazi se 11 naselja (Bolč, Brezine, Donji Markovac, Farkaševac, Ivančani, Kabal, Mački, Majur, Praščevac, Zvonik, Žabnica).
Područje općine prostire se na površini od 73,66 km2 odnosno 2,41% ukupne površine županije koja iznosi 3058,15 km2. Ne računajući gradove, Općina Farkaševac je prema površini među većima u Zagrebačkoj županiji.
Općina Farkaševac locirana je u krajnjem istočnom dijelu Zagrebačke županije na uglavnom ravničarskom području, velikim dijelom obraslom šumom. Glavni prometni pravci su županijske ceste Ž-3042 u smjeru istok-zapad i Ž-2231 u smjeru sjever-jug. Na raskrižju ova dva prometna pravca smješteno je središte općine, naselje Farkaševac. Na prostoru uz ove ceste smjestilo se više od polovice stanovništva općine, što mu u gospodarskom i razvojnom pogledu daje veći značaj.
U zapadnom dijelu općine nalaze se vodotokovi Dunjara i Žabnica sa pritocima, a uz istočnu granicu teče rijeka Velika. Šume prekrivaju gotovo polovicu (47,3%) ukupne površine općine. To su šume Brezina i Šikava u zapadnom, Bolčanski Lug u središnjem dijelu općine te Česma na jugu i Bolč Velika na istoku. Područje Česme zaštićeno je 1982. godine kao specijalni rezervat šumske vegetacije sa trajnom pokusnom plohom, vezano uz program Čovjek i biosfera agencije UNESCO. Ovdje se nalaze stoljetne, vrlo dobro očuvane šumske zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba te šuma johe.
Prostor općine je u proteklom razdoblju snažno obilježen procesom depopulacije,što predstavlja vrlo velik problem i značajnu kočnicu u razvoju općine. Naselja uz glavne prometne pravce stagniraju, dok ona naselja smještena u rubnim dijelovima općine demografski nazaduju zbog stalnog iseljavanja i postupnog izumiranja stanovništva.
Postojeće prirodne datosti prostora, velike površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i sadašnja izgrađenost prostora, pružaju Općini Farkaševac vrlo dobre mogućnosti gospodarskog razvitka. Prostor Općine Farkaševac tradicionalno je okrenut poljoprivredi i stočarstvu, kao najvažnijim gospodarskim djelatnostima. Najznačajniji prirodni resursi kojima općina raspolaže, poljoprivredno zemljište i šumske površine, odredit će i buduću gospodarsku strukturu, također najvećim dijelom vezanu uz njihovo iskorištavanje. Stoga u pogledu usmjeravanja razvoja gospodarstva ne treba inzistirati na velikim promjenama, osim što uz ove već postojeće djelatnosti, posebno treba razmotriti i mogućnost razvoja različitih oblika turizma.
Iako na području općine nema zaštićenih pejsažnih vrijednosti, pitomost i mirnoća ovog kraja te vrlo visok stupanj ekološke kvalitete daju ovom prostoru značajan turistički potencijal koji je još u potpunosti neiskorišten. U okviru razvoja turističkih djelatnosti naglasak treba staviti na seoski, lovni i ekološki turizam, uz uvođenje kulturnih i društvenih sadržaja vezanih uz tradicionalne običaje ovog kraja te proizvodnju ekološki čistih poljoprivrednih proizvoda, za što na ovom prostoru postoje vrlo dobri uvjeti. Također, vrlo dobra pošumljenost i bogatstvo životinjskim vrstama dobar su razlog za poticanje razvoja lovnog turizma te je na kvalitetnijim šumskim lokacijama moguća izgradnja objekata za te potrebe.
Kao razvojna prednost općine može se navesti niska gustoća naseljenosti, što ukazuje da ovdje postoje znatne prostorne rezerve za razvoj gospodarskih djelatnosti. Može se reći da Općina Farkaševac raspolaže značajnim razvojnim resursima, međutim, sudeći prema postojećim trendovima u razvoju općine, bez skorog i odlučnog zahvata šire zajednice, u što se nikako ne uklapa ukidanje malih općina, vrlo teško će biti zaustaviti procese demografske i gospodarske stagnacije.
